Utorak, 05 Svi 2020 14:13

Grad Požega među socijalno najosjetljivijim gradovima u zemlji

|||| ||||

Portal Gradonačelnik.hr analizirao je podatke iz proračuna gradova u 2018. godini prema kojima je najveći udjel u proračunu namijenjen socijalnoj zaštiti bio u gradovima Buzetu, Vrgorcu, Vrlici, Rabu, Solinu, Valpovu, Pakracu, Đakovu, Umagu i Komiži. U odnosu na broj stanovnika opet je prvi Buzet, a slijede Umag, Rab, Vrlika, Dubrovnik, Vrgorac, Poreč, Opatija, Obrovac i Komiža. Gleda li se pak trend povećanja izdvojenih sredstava u apsolutnim iznosima u 2018. godini u odnosu na 2017. tada je vodeći Grad Rab, a slijede gradovi Bjelovar, Đakovo, Opatija, Požega, Varaždin, Vinkovci, Vrgorac, Valpovo i Koprivnica.

Analizirani su podaci o socijalnoj zaštiti koja unutar proračuna uključuje stavke – brigu o bolesnima, invalidima, starijima, obitelji i djeci, nezaposlenima, brigu vezanu za stanovanje, socijalnoj pomoći stanovništvu te razvoju socijalne zaštite. Svrha je da se kroz socijalnu zaštitu spriječi socijalna isključenost pojedinca, odnosno zaštite socijalno ranjive skupine, kao što su stari, bolesni, invalidi, nezaposleni, siromašni, obitelji s djecom i slično. Svakako je tema o socijalnoj zaštiti i posljednja dva mjeseca uslijed bolesti COVID-19 vrlo aktualna. Domovi za starije su među najizloženijima, a neki i glavna žarišta zaraze. Uglavnom, sve kategorije su sigurno pod većom pažnjom i stoga je jasno da se novac i kroz rebalans koji najavljuju gradovi za tu svrhu neće mijenjati.

Prema podacima od prije pet godina Hrvatska je izdvajala za socijalnu zaštitu upola manje od prosjeka EU. No, otvaranjem sredstava iz EU fondova, ta su sredstva znatno porasla, a što je vidljivo i iz proračuna gradova, gdje su za socijalnu zaštitu i nekoliko puta povećani iznosi. Jedan je tako od popularnih EU projekata, projekt Zaželi kroz koji se zapošljavaju žene. Upravo su te zaposlenice vrlo aktivne i ovih dana u gradovima, jer su se uključile u obilazak staračkih i samačkih kućanstava. Upravo je na području zapošljavanja niz mjera, ali i onih za strukovno obrazovanje, cjeloživotno učenje i sl. Sredstva su namijenjena i za najmlađe, pa se tako pomaže iz EU u gradnji vrtića ili produljenom boravku u školi. U niz mjera uključili su se posljednjih godina jače i gradovi, pa tako iz svojih proračuna velik broj njih izdvaja više sredstava za naknade za bebe, za stipendije, prijevoz učenika, sufinanciranje vrtića itd. Iz proračuna gradova u 2018. godini vidljivo je da je dvije trećine gradova povećalo iznose za socijalnu zaštitu.

Kada govorimo o Gradu Požegi, početkom ožujka potpisan je ugovor kojim je kroz EU projekt omogućena besplatna prehrana za 408 učenika. Grad je pak od ove godine podignuo visinu stipendija, pa studentske iznose 1.000 kuna, a učeničke 500 kuna. Za tu je svrhu u proračunu povećan iznos na 600.000 kuna. Povećane su od ove godine i naknade za novorođene bebe, pa za prvo dijete Grad daje 2000 kuna, za drugo 3000 kuna, za treće 4000 kuna, za četvrto 5000 kuna i po 1.000 kuna više za svako slijedeće. Grad Požega također se istaknuo i među 60 gradova u Hrvatskoj koji je uveo dvosmjenski rad vrtića. Grad brine i o socijalno ugroženima, kroz financiranje različitih potreba za usluge stanovanja, a brine i o umirovljenicima kroz naknade za one sa slabijim mirovinama.

Izvor: Gradonačelnik.hr