Vijećnik Mitar Obradović (SDP):
Čitajući medije i zapisnike nadzornih odbora tvrtki Komunalca i Tekije, uočio sam da je u tvrtki Komunalac za 2018. godinu revizija imala primjedbu za 2019. godinu imala primjedbu na reviziju, a istu takvu je imala Tekija u 2020. godini vezanu za isplatu naknada članovima nadzornih odbora. Primjedba je bila da se naknade isplaćuju mjesečno, a ne po održanoj sjednici. Ja sam izračunao iznose i u Komunalca su prošle godine bile četiri sjednice, svaki vijećnik u brutu košta 27 tisuća kuna, to je po sjednici 6.800,00 kuna. Svaki član nadzornog odbora košta košta građane 6.800,00 kuna po sjednici. Kad se to pretvori u sate, prosječno član nadzornog odbora košta građane 4.500,00 kuma. Predsjednik nadzornog odbora, njegova je bruto naknada 3.000,00 kuna. Kada to pretvorimo po sjednici 10.900,00, odnosno po satu 7.300,00 kuna. Mi u SDP-u smatramo kako se radi o izuzetno visokim naknadama. Tu se više – manje radi o ljudima koji su tu zbog političke trgovine. Mislim da je to previsoka cijena koju građani plaćaju za takve stvari. Mislite li po tom pitanju nešto poduzeti i zbog nalaza revizije i zbog onoga što smo mi sad iznijeli?
ODGOVOR:
Gradonačelnik dr.sc. Željko Glavić:
- Da to je kako ste pročitali. Revizija je dala preporuku, ona nije obvezujuća nego je preporuka, da se plaća po sjednici, a ne mjesečno. Prijedlog na skupštini Tekije i Komunalca je bio da se 50 posto naknade plati onima koji ne dođu na sjednicu, a onima koji dođu stopostotni iznos naknade. Tu ima jedan prijepor oko toga pogotovo kada je u pitanju predsjednik nadzornog odbora, ali isto tako i članovi jer bez obzira na to što se vi to tako opisali ljudi tamo imaju neku odgovornost. Odgovornost je permanentna za vrijeme trajanja mandata člana nadzornog odbora Tekije i Komunalca, a ne dolazak treba sankcionirati na način da se za 50 umanji naknada. - kazao je požeški gradonačelnik. Tražio sam analizu s drugim sličnim firmama u Osijeku, Slavonskom Brodu i još sedam, osam gradova. Ima i onih koji imaju manje, ali kada bi gledali koja naknada se najviše pojavljuje u sličnim trgovačkim društvima, to je otprilike oko ovog iznosa koji je u Komunalcu i Tekiji. Skupština se opredijelila za takvu varijantu.

Vijećnik Mitar Obradović (SDP):
Također se u medijima dosta piše o tome ima li direktor Komunalca Požega uvjete. Malo sam proučavao, nadzorni odbor tvrtke je godinu dana prije imenovanja promijenio uvjete, više se ne traži rad na rukovodećim mjestima. To sigurno nije promijenjeno da bi se poboljšala kvaliteta rada tvrtke ili izabrao kvalitetan direktor. Zanima i mene i građane, vi ste predložili direktora, naveli ste da on ima bogato iskustvo rada temeljem kojega je zavrijedio dobiti mjesto direktora komunalne tvrtke. Koje je to bogato iskustvo na temelju kojega ste vi zaključili da on može biti direktor?
ODGOVOR:
Gradonačelnik dr.sc. Željko Glavić:
Ne znamo kako su me citirali, ali on ima dovoljno radnog staža, ispunjava uvjete, radio je u nekoliko privatnih tvrtki i po struci je magistar strojarstva što je po mom mišljenju najidealnije za direktora komunalne tvrtke. Ne mislim da ima bogato iskustvo, ali mislim da ga ima dovoljno. Rekao sam da on ima povjerenje dok posao radi kako treba naravno da morate dati jedno određeno vrijeme da netko napravi plan restrukturiranja i novu sistematizaciju i da predloži nekakav svoj koncept kako bi ta tvrtka trebala raditi. Vama za informaciju, na prošloj sjednici skupštine društva sam rekao da je taj period istekao. Vjerujem da ima odgovarajući plan i program i da će predložiti rješenja koja mogu biti kvalitetna za ovaj grad, ali ako nema, ima drugih.

Vijećnik Tomislav Hajpek (SDP):
Imam pitanje u vezi stipendija za ovu akademsku godinu. Bila je riječ o tome da je osam studenata imalo jednak broj bodova, međutim kvota je bila 15 stipendista i samo njih četvero je moglo ući u tih 15. Drugim riječima, bili su opći uvjeti natječaja po kojima su imali jednak broj bodova te postoje i dodatni. Međutim, nigdje u objavi ne piše kako je bodovano to 'dodatno bodovanje'.
ODGOVOR:
Maja Petrović, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti
Dobiti ćete u pisanom obliku točne dodatne kriterije jer ih ima više i bili su različiti kriteriji za darovite učenike i studente. - odgovorila je pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Požege, Maja Petrović.

Vijećnik Antonio Šarić (MOST):
Pitanje je vezano za sistematizaciju radnih mjesta u gradu. Nime, na sjednici 28.12. kada je potvrđen proračun za Gradsku knjižnicu vidljivo je da je sredstava za plaće manje i to 4 radna mjesta. Rekli ste da će se te 4 osobe preraspodijeliti na neka druga radna mjesta. Zanima me jeste li napravili nekakav nacrt sistematizacije i zanima me na koji način mislite, ako je tako slučaj i s ostalim institucijama u gradu, racionalizirati troškove ako prebacujete s jedne hrpe na drugu? Da li neki ljudi idu u mirovinu, znate li koji su to?
ODGOVOR:
Gradonačelnik dr.sc. Željko Glavić:
To je šire pitanje od same knjižnice. Ne znamo što će se tijekom godine događati s plaćama, vidimo da se pojavljuju inflacija i poskupljenja, da li će biti dovoljno ono što smo planirali ili neće, to ćemo vidjeti. U startu smo planirali u knjižnici smanjiti za 4 osobe broj zaposlenih jer primjerice Slavonski Brod ima 19 zaposlenih, kada se malo šire analizira ovdje je u onom trenutku kada je istovremeno zaposleno 7 novih djelatnika u knjižnici malo po mom mišljenju otišlo preširoko. Možda za neka bogatija vremena i neki bogatiji sustav i državu od naše. Dakle ta 4 djelatnika, jedan prelazi na projekt Požeške bolte čiji je dio Požeška kuća. To je projekt koji je završen i koji ćemo uskoro pustiti u rad. Imamo obvezu u projektu zaposliti dvoje ljudi. Jedan prelazi iz knjižnice, profesor je povijest, a drugi je već prešao ovdje na mjesto domara-vozača. Mi u sistematizaciji imamo prazno to mjesto, a on će biti domar za knjižnicu, kazalište, muzej i Gradsku kuću. Treći djelatnik je bila prvostupnik ekonomije koja je bila na određeno vrijeme i njoj je s današnjim danom prestao radni odnos. Svaka je ustanova imala i svoga računovođu i njega smo prebacili u muzej i radi taj posao za sve tri ustanove, a djelatnicu koja je taj posao radila u muzeju smo prebacili u Gradsku kuću umjesto jedne ekonomistice koja je otišli na trudnički dopust. Što se tiče sportskih objekata, ravnatelj je otišao u mirovinu, jedna djelatnica, prvostupnica ekonomije je prebačena na projekt iz kojeg joj se financira plaća, drugi djelatnik koji je bio zamjenik ravnatelja radi do kraja ovog mjeseca i dobiva poslovno uvjetovani otkaz i jednu djelatnicu koja je radila ekonomsko financijske poslove smo prebacili u Grad i ona će raditi na evidenciji i administrativnim poslovima za sve objekte. Kazalište još nismo riješili, ali imamo i zato plan i to će u sljedećih mjesec dana biti riješeno. Nismo nikoga primili osam mjeseci, ne znam je li se to ikada dogodilo da nije nitko zaposlen ni u Gradskoj kući ni kod korisnika. Umjesto Josipa Lisjaka došla je pročelnica Petrović, ne na isto, ali na pročelničko mjesto. Dakle nitko novi nije zaposlen, a mislim da ni vi niste zato da se podijeli 10 otkaza, a onda sutra prima osam novih ljudi. Ovi koji su otišli ne fale, a ovi koji su ostali dobili su posao, a to nam je svima bio cilj.

Vijećnik Dinko Zima (SDP):
Nastavlja se devastacija zelenih površina u gradu Požegi. Konkretno, tko je odgovoran za novo rušenje stabala na stadionu Slavonije. Je li to odlučilo Povjerenstvo za hortikulturu. Drugo pitanje je vezano uz najlošiji Advent koji je organiziran u posljednjih dvadesetak godina gdje su građani jako bili nezadovoljni ponudom. Povjerenstvo za hortikulturu je savjetovalo da se posade nove sadnice, dakle ne poštuje se njihova odluka. Radi se o drvetu koje je moglo biti stavljeno pod zaštitu.
ODGOVOR:
Gradonačelnik dr.sc. Željko Glavić:
Što se tiče rušenja tamo kraj pruge, znate da su te odluke donošene prije ovog saziva i da nemam s tim ništa, a ne mogu ni odgovoriti. Ono što je meni rečeno kada sam ja to isto pitanje postavio je da je to po nalogu HŽ-a. što se tiče rušenja i sadnje drveća u Požegi, sve što i gdje god donesem ikakvu odluku da se nešto sruši bit će posađeno barem zamjensko drvo. Naravno uvijek u skladu s prijedlog povjerenstva, međutim za stadion Slavonije niti je tko pitao niti je tko tražio mišljenje. Tražit ćemo odgovor na pitanje kako se može išta srušiti da se ne dođe u komunalni odjel i traži suglasnost. Kada govorimo o Adventu, na to sam pitanje odgovorio još u 12. mjesecu u medijima, na radiju RVA. Nezadovoljstvo i građana i gradske uprave s turističkom zajednicom je bilo evidentno i dogovorno je direktorica TZ dala otkaz i raspisujemo natječaj za novog direktora. Idemo tu priču pokrenuti u drugom smjeru. Isto tako, danas se gasi Udruga Aurea fest i tu isto idemo s novim organizacijskim odborom i svime što treba.

Vijećnica Magdalena Turkalj Čorak (SDP):
Zašto djelatnicima vrtića nije isplaćena novčana pomoć za otklanjanje posljedica elementarne nepogode po kolektivnom ugovoru koji se nalazi u Službenim novinama Grada Požege broj sedam 2021. godine i jesu li ga drugi zaposlenici unutar grada dobili?
ODGOVOR:
Gradonačelnik dr.sc. Željko Glavić:
Kolektivni ugovor je potpisan nekoliko dana prije promjene 'vlasti', a Grad Požega je vjerojatno jedan od rijetkih gradova koji uz otpremninu za mirovinu ima šest plaća. Županija, općine i ostali gradovi imaju tri plaće. Uvedeni su još nekakvi benefiti - financijski. I taj kolektivni ugovor uz sve dobro što sadrži, sadrži i neke stvari koje su pretjerane. Kriteriji za pomoć su napisani da bi se malotko prema tome usudio isplatiti. Odnosno, napisani su tako da - ako primjerice imate štetu od dvije tisuće kuna, zbog elementarne nepogode - dobijete prosječnu plaću od šest tisuća, a i onaj koji ima štetu od 60 tisuća dobije isto toliko. Ti kriteriji nisu uopće razrađeni, da se zna odakle, dokle i za što - tu je jedan problem. Drugi problem je zakonski princip kojim je određeno da se pomoći ne mogu dobivati kod elementarnih nepogoda po dva osnova. Znate da svi koji su imali osigurane kuće ili poljoprivredne površine nisu mogli dobiti naknadu. Ovdje su svi koji su se prijavili za naknadu štete i dobili sredstva po istom kriteriju kao i svi ostali građani. Ovo bi bio, dakle, taj drugi kriterij koji nije dopušten. To je razlog zašto većina ne može dobiti naknadu. Oni koji nisu tražili naknadu štete, rekli smo da daju podatke te da sindikat formira povjerenstvo kako bi se napravila procjena štete i kako bismo ih isplatili. U vrtiću, koliko znam ima dvoje takvih. - kazao je gradonačelnik.

Vijećnica Dijana Krpan (DP):
Pretpostavljam da ste upoznati s dugogodišnjim problemom grijanja na području najvećeg stambenog područja, Babinog vira. Stanari se i danas suočavaju s problemom povremenog prestanka opskrbe grijanja zbog kvara na toplani, ali i sa visokim računima. Molim da se, ako je ikako moguće, pošto je tvrtka Komunalac u gradskom vlasništvu, poduzme nešto po tome pitanju. U tom kvartu žive pretežno umirovljenici koji imaju mala primanja, a računi se kreću od 1.500 do 2.000 kuna.

ODGOVOR:
Gradonačelnik dr.sc. Željko Glavić:
Dobio sam ovih dana i nekoliko pismenih upita vezanih za ovaj problem. Vidim da je to stvarno problem i sigurno da treba pristupiti njegovu rješavanju. Što se tiče Komunalca i njegova funkcioniranja nadam se da ovdje ne trebam puno objašnjavati. Mi tamo moramo provesti jedno malo dublje restrukturiranje da tako kažem jer nismo zadovoljni. Ja osobno nisam zadovoljan s puno toga što imamo ugovoreno s njim. Dakle Grad to plaća i očekujemo da sve bude u redu i da građani budu zadovoljni - od javne higijene do održavanja grijanja i zgrada na dalje. Što god bih vam sada odgovorio moglo bi izgledati kao izmotavanje, a to ne želim. Mogu samo najaviti da će se pristupiti rješavanju tog problema, no nažalost to neće ove zime biti toliko vidljivo, dok se za sljedeću godinu nadam da nećete imati priliku postaviti ovakvo pitanje.

Vijećnik Mitar Obradović (SDP):
Ja bih postavio pitanje vezano za nedavnu rang listu, vezano za projekt ruralnog razvoja gdje su projekti iz Požege bili kandidirani. Projekat sportske dvorane Vidovci i Mihaljevci. Koliko vidim po rezultatima nismo prošli. Međutim, ono što mene brine kad sam vidio kako izgleda ta rang lista za projekat Dječjeg vrtića u Mihaljevcima 14 je prijavljenih projekata prošlo, mi smo bili na 66. mjestu, znači 52 mjesta ispod crte. Što se tiče Vidovaca, tamo je situacija još lošija, 23 projekta se prihvatljiva, naš projekat je nominiran na 136. mjestu, 113 mjesta ispod crte. Moje pitanje je dakle kada smo ulazili u te projekte, da li smo napravili evaluaciju, da li možemo uopće proći s obzirom n bodove koje Požega može biti jer ipak je urbano mjesto i prigradska naselja koja su uz ožegu ili smo taj projekat toliko loše odradili da nismo bili ni blizu ulasku u nekakav krug prihvatljivih projekata. Što će se dalje događati s tim projektima? Ja sad ne vidim kroz taj ruralni razvoj ako je to ovako mali broj bodova da uopće im smisla kandidirati se.

ODGOVOR:
Gradonačelnik dr.sc. Željko Glavić:
Do sada se nismo ni prijavljivali. Recimo ovako, sada smo barem kupili lutriju pa možda dobijemo na lotu, a do sada je nismo ni kupili pa nismo mogli proći. Niti jedno županijsko središte nije prošlo jer ona skupe premalo bodova zbog prerazvijenosti i jednostavno. To je jedan od natječaja na koji se ide s takvim projektima. Znate da u sljedećem periodu će biti natječaji uz MPO-a, iz mjera oporavka, gdje se isto možemo javiti s takvim projektima. To isto ne znači da ćemo proći, ali bit će neki treći, četvrti … Znam gradove u kojim vi sada imate bazu projekata od 600, 700 milijuna kuna. Oni ne znaju što će od toga proći, ali 200-300 milijuna hoće. Mi bazu projekata nemamo. Pošteno i iskreno, mi imamo dva, tri projekta koji nisu tako veliki, ali su u nekom stanju u kojem ih možemo doraditi i s njima se negdje prijaviti. Dakle, mi smo počeli stvarati bazu projekata i ta dva projekta su isto ušla u tu bazu, a koliko će dugo trajati da oni negdje prođu ne znam. Naš je cilj napraviti desetak, petnaest projekata koji će svi zajedno biti oko 500 milijuna kuna pa ćemo sigurno sa nekim projektima proći, s nekima možda, nekima vjerojatno i nećemo. Čak kada je u pitanju vrtić, to je najizvjesnije da se negdje na nečemu prođe jer to tema koji se sad tretira kao jedan od problema u razvoja hrvatske i koji su prioritetni za rješavanje. Pri kraju nam je i projekt dječjeg vrtića u Požegi i nadamo se da ćemo to negdje na nekom od ovih natječaja koji slijede uspjeti realizirati.

Andreja Menđel, pročelnica Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i gospodarenje:
Pošto je tema na kojoj sam jednim dijelom radila dok sam bila u razvojnoj agenciji. Ovo je prvi puta da se uopće detektiralo da se Požega može prijavljivati na natječaje ruralnog poziva. Znači, ruralni se odnosi na broj stanovnika (manje od 5.000), a Požega ne zadovoljava te uvjete. Ali, na natječaju koji je bio prije nekoliko godina od svih okolnih gradova jedino se Požega nije prijavila. Kroz ovo smo prvi puta vidjeli priliku da se ne baziramo na Požegu nego da idemo na okolno područje, na naselje u kojemu bismo mogli nešto napraviti. Isto tako, detektiran je problem vezan uz kapacitet smještaja djece u vrtićima. Mi bodove gubimo na stupanj razvijenosti jer je Požega u šestom stupnju, postojala je indikativna lista, ali je u pozivu stajalo da ukoliko više jedinicama lokalne samouprave bude imalo jedna broj bodova prioritet imaju one koje nisu do sada konzumirale sredstva ruralnog razvoja. Što se tiče Vidovaca, projekt je bio u fazi do projektiranja zbog poplava kako bismo sačuvali novi objekt koji bi nastao. Znači identična je bila situacija, ali činjenica je da smo se prvi puta pokušali prijaviti na ruralni razvoj. Moglo se to prije i tada je bilo puno više raspoloživih sredstava, a sada pričamo o vrlo malom intenzitetu potpore koji je bio dostupan

Vijećnik Antonio Šarić (MOST):
Postoji zabrinutost građana u Ulici Ante Starčevića. Obzirom da ne mogu izaći iz svojih okućnica zabrinuti su da se radovi ne bi odužili, odnosno da neće biti gotovi u roku u kojemu trebaju biti. Imate li to u vidu i jeste li naučeni prethodnim iskustvom da se izvođači moraju gurati, kao i sve majstore, da završe bilo kakav posao, da to bude u roku?

ODGOVOR:
Gradonačelnik dr.sc. Željko Glavić
Kod te ulice napravili smo posebno veliki korak. U toj ulici je stari vodovodni cjevovod. Dakle, s Tekijom smo sve analizirali i donijeli rješenje kojim će ta ulica, od Zrinske pa sve gore do križanja, dobiti novi vodovod i pješačku stazu. Desnu stranu radi aglomeracija jer su tu stranu oni i raskopali zbog postavljanja kanalizacije. Sada spajaju na tu kanalizaciju i ove šahtove koji će biti na kolniku i u prvih 250 metara radi se podloga u sklopu aglomeracije. Nakon blagdana krećemo s natječajem i radimo asfalt na kolniku i cesti. Drugim riječima, unutar par mjeseci to će biti ulica koja je kompletno rekonstruirana s obje strane pješačka staza, nova cesta, novi vodovod i odvod. Jasno da to ne može biti gotovo danas za sutra, to će malo trajati, ali isplati se strpiti jer će to biti jedna od ljepših i najbolje rekonstruiranih ulica u gradu.

Tomislav Hajpek (SDP):
Do koje faze je stigla izvedba projekta osam retencija kako je u medijima bilo navedeno?

ODGOVOR:
Gradonačelnik dr.sc. Željko Glavić:
Iznenađujuće daleko. Prvo, Vlada je donijela odluku o dodjeli sto milijuna kuna Hrvatskim vodama za rješavanje tih retencija što je početak - bez toga nema ništa. Drugo, završen je natječaj izabrani su projektanti i počelo je projektiranje. To je u ovako kratkom vremenu najviše što se moglo napraviti. Naravno, sve te retencije se neće paralelno raditi tako da one koje su manje bit će prije projektirane i ići će brže. Plan završetka svih retencija je 4 godine. ovako kako sada to izgleda vjerujemo da će biti i napravljeno u tom roku.

Vijećnik Dinko Zima (SDP):
Iz kojeg razloga se Grad nije više uključio u ekološku akciju „Zasadi drvo, ne budi panj“, obzirom na to da su neki gradovi donirali sadnici čak i fizičkim osobama? Ja sam se kao fizička osoba uključio obzirom da sam po struci biolog, dobijem sam poziv zajedno s još tri udruge da dođem posaditi dva stabla. Znači nas pedesetak je trebalo doći da bismo zasadili dva stabla na jednoj lokaciji. Iz kojeg razloga Grad to nije mogao financijski podržati ili eventualno kupiti sadnice, a mjesta za saditi ima na pretek.

ODGOVOR:
Andreja Menđel, pročelnica Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i gospodarenje:
Što se tiče financijske slike i proračuna koji je u tijeku mi smo u ovoj godini oko 70 tisuća kuna dali za sadnju na području grada Požege. Povjerenstvo za hortikulturu određuje gdje će i što saditi i iz njihovog popisa smo izabrali onoliko koliko smo u tom trenutku imali raspoloživih sredstava. Imamo i proljetnu i jesensku sadnju, ne radi se o tome da netko ne želi, već smo se išli uklopiti u financijsku sliku na način da ne probijamo stavke, a i puno toga se odradilo ove godine.

Vijećnik Antonio Šarić (MOST):
Pitanje je vezano uz poslovne prostor u vlasništvu gospodina Strake koji je bio ponudio Gradu da zaokruži cjelinu s muzejskom zgradom. Bio je ovlašteni sudski vještak, gospodin Fumić, procijenio je to na nekih 140 tisuća eura ako se dobro sjećam. Ja znam da ste vi tek nedavno došli i predstavljate Grad, međutim to je jedna institucija i zanima me za koliko je novaca Grad kada je prodavao taj poslovni prostor gospodinu Straki, za koliko novaca ga je prodao i kolika je diskrepancija na to što on sada traži?

ODGOVOR:
Gradonačelnik dr.sc. Željko Glavić:
Ja bih rekao da je velika, prema informacijama koje imam, međutim to je protok puno vremena. Tada su to bile marke, teško je to više uspoređivati. Osim toga, ulaziti sada u nešto što je rađeno prije 25 godina, ne znam koliko bi to bilo usporedivo. Ja bih osobno rekao da je razlika velika, međutim nama to ništa ne pomaže i naš problem to ne umanjuje. Imamo situaciju koju imamo, svi više-manje znate koja je to situacija. Sada kada bih ulazio u te analize prvo bih se pitao kome je palo na pamet da proda 2% gradske zgrade, zgrade gradskog magistrata jer to je sve jedna cjelina. Možemo mi o tome razgovarati i misliti što hoćemo, ali mi sad realno imamo s tim problem koji nekako moramo riješiti i moramo ispraviti to što je napravljeno. U vrlo smo nezavidnoj situaciji da nam se zbog tih nekoliko kvadrata ruši koncepcija cijelog projekta Požeške bolte. Dijelim s vama nezadovoljstvo i ogorčenost situacijom, ali naše jedino rješenje je biti vlasnik cijele zgrade, cijelog prostora. Nemoćan sam napraviti išta osim vama ovo predložiti. Volio bih da me to nije ni dočekalo, da je to riješeno prije.

Vijećnik Mitar Obradović (SDP):
Grad Požega je prošle godine izgubio jedan spor pravomoćnom presudom Županijskom suda u Požegi od tvrtke Promet red veličine od 1 milijun kuna. Grad nije uložio izravni pravni lijek. Imam iskustvo s izravnim pravnim lijekovima i s bivšim gradonačelnikom vezan na tu temu. Bio sam ravnatelj Doma zdravlja, imao sam jedan spor, odvjetništvo je odbacilo moju tužbu, Županijski sud je odbacio, išlo se u izravni spor, dobili smo 700 tisuća kuna. Sada imamo situaciju da smo izgubili 1,2 milijuna kuna. Zanima me temeljem čije procjene Grad nije išao na izvanredni pravni lijek? Radi se o sporu koji je trajao preko 10 godina i vrlo suspektnom predmetu.

ODGOVOR:
Gradonačelnik dr.sc. Željko Glavić:
Činjenica je da nije podnesen nikakav zahtjev nakon te presude i činjenica je da rok za podnošenje takvog zahtjeva davno prošao. Mi smo ovdje da to konstatiramo, riješimo ono što možemo, a teško je ulaziti u povijest. Nadam se da je neko stručno tijelo procijenilo kako treba.

Vijećnik Mitar Obradović (SDP):
- Zašto Grad Požega od građana traži podatke koji nisu potrebni, a vezani su za prijave šteta koje su uzrokovane elementarnim nepogodama? Grad Požega je u objavi zatražio podatke, odnosno zatražio je da građani dostave presliku kartice tekućeg računa. Kada sam postavio pitanje o tome, rečeno mi je da o tome nema spoznaje. Kako nisam bio na prošloj sjednici, dobio sam informaciju da je rečeno da taj podatak nije tražen i da su građani mogli dostaviti karticu s prekriženim podatcima koji nisu potrebni. Propisano je da se mogu tražiti samo podaci koji su nužni za obradu, podaci koje Grad ima, za nekoliko tisuća građana, a ne oni koje ne smije tražiti niti imati. Ima li Grad osobu zaduženu za takve podatke i što misli poduzeti?“

ODGOVOR:
Gradonačelnik dr.sc. Željko Glavić:
Ne znam što da vam kažem. Toliko dugo se poznajemo da znate da nisam niti financijaš niti pravnik. Dakle, primjerenije bi bilo to pitati pročelnice. Prošli puta kada ste postavili to pitanje rečeno je, koliko se sjećam, da to baš i nije traženo. No dobro, ako vi imate informacije da je tako, zadužit ćemo pravnu službu neka izvadi sve prijave i pregleda ima li negdje prekomjerni broj podataka kako bi ih izmijenili.“

Vijećnik Dinko Zima (SDP):
Imam pitanje vezano za Crkvene Vrhovce gdje stanovnici nemaju kontejner na groblju. Potom, problem je i cesta, a o pitkoj vodi da ne govorim. Dakle, riječ je da se nemaju kome obratiti. U više navrata su se pokušali obratiti bivšem gradonačelniku, nisu mogli doći do njega, a ne mogu niti do vas.“

ODGOVOR:
Gradonačelnik dr.sc. Željko Glavić:
Gdje god nema rasvjete, gdje god je rupa na cesti ispada da je sve nastalo u posljednjih par mjeseci. I vi, i ja znamo da taj kontejner nije bio tamo niti sam ga ja sklonio, već ga nije bilo uopće. Što se tiče toga da netko ne može doći do mene - pozdravite te koji to kažu i recite im da to nije istina. Dobili su čak i poziv da dostave svoje popise problema. Od svih predsjednika mjesnih odbora tražimo neka nam dostave popise upravo takvih problema.

Vijećnica Ivana Bouček (SDP):
U posljednja dva mjeseca događa se da po tri puta dnevno pucaju vodovodne cijevi na Sajmištu (npr. Ulica kralja Tvrtka) te stanovnici ne mogu ili teško obavljaju opću higijenu zbog slabog mlaza vode. Slali su upite Tekiji koja im je odgovorila kako su smanjili vodu s devet na četiri bara te da će im to ostati tako. Inače imaju problem da voda ima okus i miris po teškim metalima, a postoje obitelji koje su zbog vode imale crijevne probleme. Stanovnici se pitaju što će se konkretno poduzeti po tome pitanju jer oni uredno plaćaju režije, a nemaju ono osnovno - mogućnost obavljanja higijenskih potrepština?

ODGOVOR:
Gradonačelnik dr.sc. Željko Glavić:
Vaše pitanje i primjedbe prenijet ću Tekiji. Oni su nadležni za rješavanje toga problema, a ja sam tamo predsjednik Skupštine te ću kao takav od njih tražiti neka riješe probleme, a povratnu informaciju o tome dati će Vam se na sljedećoj sjednici koja će biti ubrzo.

Vijećnik Tomislav Hajpek (SDP):
Obzirom da je 20. kolovoza, o.g. završena javna rasprava u svezi s Generalnim urbanističkim planom, zanima me kada će doći na usvajanje?“

ODGOVOR:
Gradonačelnik dr.sc. Željko Glavić:
Zbog ozbiljnih problema u staroj verziji, izvršene su određene dorade, a napravljena je i revizije. Budući da je već bila jedna rasprava, u prosincu će biti još jedna, skraćena.
Pročelnica Andreja Menđel:
Izrađivačica nas je kontaktirala, izvješće je pri kraju te očekujemo da će kroz ova dva tjedna biti ponovljena javna rasprava nakon čega slijedi prijedlog za usvajanje. Ponavljamo da će na javnoj raspravi biti samo oni prijedlozi koji su stigli u redovnom roku, budući da i dalje dobivamo naknadne zahtjeve koje u ovome krugu ne možemo zaprimiti.

Vijećnik Mitar Obradović (SDP):
Što se dešava sa stadionu NK Slavonija, po kojem projektu se stadion uređuje, jer ga u javnosti nema, te što će se, kada i po kojoj cijeni sve napraviti? Da li i Hrvatski nogometni savez sudjeluje u uređenju kao što sudjeluje na stadionu u Pleternici. Nadalje, napominje da su izbori u HNS-u, a jedini je kandidat iz Pleternice.

ODGOVOR:
Gradonačelnik dr.sc. Željko Glavić:
Stadion je već star, a o stadionu se pričalo i devedesetih godina. Bilo je govora o izgradnji novog stadiona, a ponudu je dao Kamen-Ingrad d.o.o. Tadašnja gradska vlast je to odbila i zato je stadion izgrađen u Velikoj. Na stadionu NK Slavonija došlo je do nepopravljive štete koja je nastala uslijed elementarne nepogode (tuče), u lipnju, o.g. Čekalo se da dođu kontejneri kako bi se igrači imali gdje presvući. Stadion se ruši već ovaj mjesec, a teren se priprema za izgradnju novog. U Proračuna su planirana sredstva za umjetnu travu i pomoćni stadion, a radovi će započeti na proljeće. Projekt ima dvije strane i to, za sadržaj zgrade dobili smo od Hrvatskog nogometnog saveza idejni projekt i riješeni su primjedbe i komentari, a što se tiče ostalog, mora se izraditi projekat. Što stiče Pleternice ne želi političke podjele, treba njegovati dobar odnos s gradovima i općinama u Županiji. U izbore za čelnike sportskih udruga ne želi se miješati. Iskoristit će se sve što Gradu stoji na raspolaganju, ne samo za stadion nego i za SD Tomislav Pirc koja je u katastrofalnom stanju i nema više uvjete za natjecanja.

Vijećnik Antonio Šarić (MOST):

- Nakon prošle sjednice Gradskog vijeća, 'listao' sam portale i stranicu Grada Požege te vidio da su informacije šturo, odnosno nepotpuno prenesene, čak na nekom od portala informacija o visini vrijednosti projekta vrtića u Mihaljevcima je 9,5 milijuna kuna - što nije istina. Smatram da se izuzimanjem vijećničkih pitanja oporbe i konkretnih rasprava, kao i odgovora gradonačelnika i pročelnika, stječe nekakav dojam manipulacije, a mi nalazimo se u vijeku gdje je sveopća digitalizacija, gdje je pametna poljoprivreda, Internet, pametna veš mašina. Isto tako može biti pametno vijeće i narod, odnosno javnost koja bi trebala imati uvid u rad Gradskog vijeća putem izravnog video prijenosa na YouTube kanalu. Smatram da se na taj način njeguje transparentnost, a neki gradovi takvu praksu već imaju u svom djelovanju. –

ODGOVOR:
Predsjednik Gradskog vijeća Matej Begić:
- Podržavam Vaš prijedlog. Od konstituirajuće sjednice ovog saziva Gradskog vijeća smatram da nam je to bila nit vodilja za daljnji rad. Moraju se steći tehnički uvjeti što je na službama Grada. No, mislim da je na prethodne četiri sjednice sve bilo transparentno.
Gradonačelnik dr.sc. Željko Glavić:
- To što će portali objaviti ili neće objaviti, mi stvarno portalima, kao što se vidi iz sadržaja tih portala, ne upravljamo i oni mogu što hoće. Sjednicu naravno možemo snimati, one se i ovako snimaju, a vi se kao gradski vijećnici odlučiti što želite. No, imajte u vidu da će svi kada budu znali da se sjednica snima urbi et torbi govoriti što manje i što točnije. Osobno sam dobio opasku od jednog portala da preopširno odgovaram na vijećnička pitanja, da bih trebao reći samo ono što je najvažnije. Moj odgovor je bio da ja nisam na vijeću zbog portala nego zbog vijećnika i odgovarat će tako da me vijećnici razumiju i znaju što govorim, a ne da zadovoljavam kriterije bilo koga drugog. Nije problem prenositi sjednicu, ali onda ćemo se za njih drugačije pripremati, drugačije razgovarati kada bude uživo i sigurno će biti malo zadrške. Ako se za to odlučite, Grad će napraviti uvjete da se to tako radi.

Vijećnik Dinko Zima (SDP):
Znamo da je bio izrađen idejni projekt za rekonstrukciju Trga Sv. Trojstva. Koliki je iznos plaćen autoru najboljeg idejnog rješenja te, obzirom na to da nije provedena javna rasprava, a bilo je vidljivo da su naši sugrađani većinom nezadovoljni tim ponuđenim idejnim rješenjem, da li se nastavlja procedura i u kojem smjeru to dalje ide?

ODGOVOR:
Gradonačelnik dr.sc. Željko Glavić:
Niti jedno od ta 21 rješenja ne uvažava potrebe i stavove građana Požege nego su to rješenja stručnjaka koji tu ne žive. Pogledao sam i meni osobno niti jedno od tih rješenja nije riješilo ništa. To je uređenje trga, to nije rekonstrukcija s ciljem rješavanja onih esencijalnih problema koje mi imamo na trgu. Ključno pitanje je ostaje li promet na trgu ili ne. To se ovim rješenjima ne rješava. Pitanje je što mi želimo s trgom. Želimo li da bude kao Trg svete Terezije, mrtvi trg na kojem nema nikoga ili želimo da bude trg na kojem ima ljudi i na kojem se živi? Ovdje su sada tržnica, crkve, kafići, gradski magistrat. Hoćemo li mi sada maknuti ljude pa da dođu samo kada to baš moraju? To su pitanja na koja ne odgovara niti jedno idejno rješenje. Vi ako nemate parkiralište na trgu, ne mora biti nužno na površini trga, može biti i ispod trga, uz trg - on će biti mrtav. Dakle, ova rješenja nisu na tragu rješavanja onih stvarnih problema nego su na tragu uređenja trga. S obzirom na to da se tu radi o velikim novcima, potaknuo sam neke stručne rasprave na tu temu. Više u smislu rješavanja ključnih pitanja jer postoji i teorija da treba maknuti tržnicu koja je već ranije premještana. Micati ili ne micati - osobno ne vidim zašto je micati s trga, ali ima i takvih rješenja. Sve su to nekakva, po meni, nepotpuna rješenja. A zašto? Zato što projektni zadatak nije bio jasan. Onaj tko je davao projektni zadatak, nije znao što građani Požege žele na tome Trgu, a to je osnovni problem. Vi kada dajete projektni zadatak morate znati što želite kada projekt bude gotov, a ovdje se to nažalost ne vidi. Upravo zato imamo rješenja na koja su se bunili i oni koji znaju o tome više nego ostali. Po mome mišljenju bilo bi dobro to 21 rješenje, iako je to forme radi, dati na javnu raspravu. No, unaprijed znamo kako će na svako od njih biti niz primjedbi. Alternativa tome je napraviti kvalitetan projektni zadatak, pripremiti podlogu i kandidirati se na neki od europskih projekata, a onda sve izraditi potpuno novo.

Vijećnica Ivana Bouček (SDP):
- U Ulici Ivana Mesnera, preko puta kućnog broja 18, nalazi se jedno udubljenje u stjenovitu brdu. S njega svakodnevno pada sve veće i veće kamenje koje se nerijetko zaustavlja na kućama preko puta. To kamenje prijeti udarcima u automobile, a i samim prolaznicima. Uz to, riječ je o slijepoj ulici koja je dosta uska. Postoji problem i s kućom niže, na broju devet, ona je jako stara i godinama u njoj više nitko ne živi. U sklopu te kuće, pod brdom, zidana je šupa koja bi se svakim danom mogla srušiti i ugroziti prolaznike. Ali i kuću preko puta, odnosno garažu, u kojoj se nalazi automobil. Kuća je u vlasništvu dviju sestara - jedna živi u istoj ulici, a druga na Krku. Što se tiče te šupe, ona je pukla i svakom kišom ispada sve više kamenja iz zida i opasnost je za sve. Naglašavam, uz te objekte zadržavaju se mala djeca koja se tijekom lijepog vremena igraju vani. Znači, prijeti ljudska tragedija. Tko će biti odgovoran kada se to sruši ili odroni kamen na nekoga? Kako se to može riješiti?

ODGOVOR:
Gradonačelnik dr.sc. Željko Glavić:
- U Mesnerovoj ulici sve kuće su sagrađene nelegalno, a onda ih je država legalizirala. Bio sam tamo i sve vidio. Mislim da bi bilo jeftinije, negdje u Požegi, napraviti novu ulicu s novim kućama, nego sanirati ono što je tamo. Osim toga, ne znam kako to tehnički napraviti. To je ukopano u brdo. Što s time napraviti? Jedino da iza toga brda 'otplešemo' 20 metara. Ali ni to ne možemo jer ispred ima kuća na koju bi opet padalo kamenje. Tamo je cesta izgrađena u terenu na kojem, što god napravite, sve pukne ili se nagne jer klizi. Po meni, problem je što se često daju građevinske dozvole - i/ili legalizira - ono što je nelegalno napravljeno na mjestima za koja već unaprijed znamo da su problematična. Ljudi grade kuće na klizištima, a onda traže od Grada da riješi nastale probleme. U Požegi, ovakvoj kakva je, ima mjesta za razvoj grada na sve strane, ali mi stalno odobravamo nešto što znamo da će biti problem. Možemo mi to malo popraviti, a onda će za dvije tri godine netko drugi odgovarati na ta pitanja, jer tamo trajnog rješenja nema. Nisam te struke, ali jesu ljudi koji su razmatrali problem. Opet ćemo poslati stručne ljude neka vide postoji li tamo ikakvo suvislo rješenje, jer ne možemo potrošiti dva, tri milijuna kuna da bi ljudi za 15 dana dolazili ponovno i govorili kako opet imaju isti problem.

Vijećnik Tomislav Hajpek (SDP):
- Zanima me što se poduzelo u svezi s dostavom podataka koji se odnose na bankovne kartice. Znači, tu se, zapravo, ovakvim načinom, dostavom preslike kartice, ugrožava financijska sigurnost. Problematično je to što se na pojedinim karticama određenih banaka, na istoj strani, nalazi kod i IBAN.

ODGOVOR:
Gradonačelnik dr.sc. Željko Glavić:
- To nitko nije tražio, a tu je i pročelnica za financije. Mi ne znamo zašto su ljudi kopirali obje strane, odnosno zašto nisu kopirali ili prepisali samo ono što se tražilo. Službeno nitko nije tražio takav podatak. Nama je IBAN potreban da bi nekome nešto uplatili i to nam je dovoljan podatak, a je li netko, na svoju ruku, tražio ostale podatke to ja ne mogu znati. Pročelnica je upozorila na to da su ljudi kopirali i dali više podataka nego što je ona tražila.
Branka Bulaja, pročelnica Upravnog odjela za financije i proračun:
-Ja mogu reći da je svatko mogao zaštiti taj svoj broj, to je svačija dužnost da zaštiti. To nije nešto što je isključivo tražio Grad Požega već je propisano uz taj obrazac, a svaki građanin treba voditi računa o zaštiti svojih podataka.

Vijećnik Antonio Šarić (MOST):
- U svojstvu vijećnika imamo uvid u dokumentaciju revizije provedene nad institucijama Grada Požege. Za nekoliko institucija to sam i zatražio. Uz suglasnost gradonačelnika, gospođa Šimunović mi je to isporučila na mail i ovim putem na tome se zahvaljujem. Proučavajući tu dokumentaciju, vidio sam da su u nekim od institucija ustanovljene nepravilnosti koje se tiču neekonomske i nepromišljene potrošnje proračunskog novca - putni nalozi, isplate honorara. Mene zanima, po nalazu revizije i roku u kojem se ona mora popraviti, što Grad Požega poduzima kako bi se takvi propusti spriječili?

ODGOVOR:
Gradonačelnik dr.sc. Željko Glavić:
- Mogu samo reći što se poduzima da se to spriječi, a što je bilo poduzimano tada, kada su ti nalazi nastajali, to ne znam. To je bilo prije ovog saziva, stoga o tome nemam informacije. Bio je model da se proračunski novac odredi u Proračunu, a onda su rebalansi, kao i ovaj o kojem ćemo danas raspravljati, donošeni na način da se poravna to što je više potrošeno - negdje eventualno manje. S tim dijelom, ja osobno, nisam zadovoljan. Ne prigovaram nikome ponaosob, ali nisam zadovoljan. Proračun funkcionira i mora funkcionirati po modelu da se svaki mjesec troši jedna dvanaestina predviđenog novca. To može biti jedan mjesec manje, jedan više, ali u prosjeku je to jedna dvanaestina. Imamo - na četiri ustanove - potrošeno gotovo tri milijuna kuna više nego što je planirano. Svi ste manje-više po upravnim vijećima pa Vas molim da doprinesete tome. Vrlo jasno sam rekao na sastanku ravnateljima i pročelnicima kako onaj tko ne može funkcionirati u okviru proračuna, tko ne može voditi ustanovu u okviru planiranih sredstava, neka da ostavku ili ćemo mu se mi zahvaliti. Tako to funkcionira u razvijenom svijetu, kao i u privatnom biznisu. Kada taj princip uvedemo u našim ustanovama, neće biti problema s revizijom i njihov nalaz će biti usmjeren više na neke detalje koji su isto važne, ne ovo što uopće ne bi trebao biti predmet revizije.