Ponedjeljak, 31 Siječanj 2022 17:33

Gradsko vijeće odlučilo o javnim priznanjima Grada Požege za 2022. godinu

|| ||

Javna priznanja Grada Požege prema odluci Gradskog vijeća ove godine bit će dodijeljena msgr.dr. Antunu Škvorčeviću, Udruzi veterana 63. „A“ samostalne gardijske bojne Zbora garde RH Požega i Gradskoj knjižnici Požega.

Evo samo dio razloga iz obrazloženja odluke. Nagrada za životno djelo dodijelit će se msgr.dr. Antunu Škvorčeviću. Msgr. dr. Antun Škvorčević rođen je 8. svibnja 1947. u Davoru od oca Ivana i majke Ljubice r. Ivančić. Prvih pet razreda osnovne škole pohađao je u rodnom Davoru, šesti i sedmi razred u Zagrebu, a osmi u Slavonskom Brodu. Želja za svećeničkim zvanjem odvela ga je 1962. u Zagreb, u Dječačko sjemenište i Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju na Šalati, gdje je maturirao 1966. godine. Teologiju i filozofiju studirao je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, 1972. stekao diplomu iz teologije i iste godine 25. lipnja, nadbiskup Franjo Kuharić zaredio ga je za svećenika u Zagrebačkoj katedrali. Ujedno je nastavio poslijediplomski studij teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu i magistrirao 1976. godine. Nadbiskup Kuharić poslao ga je te iste godine u Rim gdje je na Papinskom sveučilištu Gregorijana specijalizirao iz ekleziologije i doktorirao 1981. s tezom o ekleziologiji suvremenoga evangeličkog teologa Jürgena Moltmanna, a na Papinskom liturgijskom institutu sv. Anzelma završio je trogodišnji studij liturgike. Na zagrebačkom Katoličkom bogoslovnom fakultetu od 1983. bio je predavač na Katehetskom institutu i Institutu za teološku kulturu laika, potom docent pri Katedri fundamentalne teologije, a od 1992. do 1998. predstojnik Katehetskoga instituta. Na KBF-u ostaje predavati sve do 2006. godine. Uz nastavni rad bavio se i znanstvenim pitanjima, prije svega na području ekleziologije te sudjelovao na stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu.

Na blagdan slavenskih apostola sv. Ćirila i Metoda, 5. srpnja 1997., papa Ivan Pavao II. Apostolskim Pismom „Ad unum corpus“ imenovao ga je prvim biskupom novoutemeljene Požeške biskupije sa sjedištem u Požegi. Na svečanosti uspostave Požeške biskupije, 27. rujna 1997., za biskupa ga je zaredio kardinal Franjo Kuharić, a suzareditelji bili su mons. Giulio Einaudi, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj i mons. Josip Bozanić, novoimenovani zagrebački nadbiskup.

Kao biskup bio je generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije od 1997. do 1999. godine, predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za ekumenizam i dijalog od 1998. do 2000., predsjednik Biskupske komisije Hrvatske biskupske konferencije za odnose s Državom od 2002. do 2007. godine, predsjednik Biskupske komisije Hrvatske biskupske konferencije za liturgiju od 2000. do 2012. godine. Msgr. Škvorčević je danas predsjednik Biskupske komisije Hrvatske biskupske konferencije za ekumenizam, predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za katolički odgoj i obrazovanje, član Biskupske komisije za Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu, član Hrvatske biskupske konferencije za odnose s Državom, član Mješovite komisije Hrvatske biskupske konferencije i Hrvatske redovničke konferencije.

Od samoga utemeljenja Biskupije na čelu s njezinim biskupom msgr. Antunom Škvorčevićem, u svakom je smislu obogaćen duhovni, karitativni, odgojno-obrazovni i kulturni život Požege, s čovjekom u središtu njihove pozornosti. Oduvijek je naš grad bio znan po ljudima koje je iznjedrio, a koji su ostavili dubok trag u duhovnoj, kulturnoj, prosvjetnoj ili gospodarskoj povijesti hrvatskog naroda. Požega je u svoj svojoj osamstoljetnoj pisanoj povijesti doživjela mnoge radosti. Uspostava Požeške biskupije i ređenje njezinog prvog oca biskupa, msgr. Antuna Škvorčević, zasigurno je jedan od njezinih najznačajnijih trenutaka.

Povelju humanosti primit će Udruga ratnih veterana 63 “A“ samostalne gardijske bojne Zbora garde RH Požega. Udruga ima više od 250 članova i više od 50 članica Kluba žena iz Domovinskog rata Požega, a uključila se u obnovu kuće obitelji branitelja čija je kuća u potpunosti stradala u potresu na području Banovine. Organizirali su se sa svrhom izgradnje nove obiteljske kuće hrvatskom branitelju na Banovini (Novo Selo glinsko) koja se polako privodi kraju. Radi se o sedmeročlanoj obitelji. Kuća koju su izgradili vlastitim resursima i donacijama, stavljena je pod krov, s potrebnom infrastrukturom, a preostali su radovi unutarnjeg žbukanja, te opremanje interijera. Branitelji volonteri, u ovoj humanoj akciji, uključeni su više od godinu dana, te su u svoje slobodno vrijeme tijekom ljetnih mjeseci prošle godine gradili kuću vlastitim rukama, kroz samoorganizaciju. Dodatna vrijednost je i prezentacija rada Udruge, ali i svega onoga što branitelji čine - požrtvovna briga jedni o drugima, ali i pomoć svim ljudima u potrebi. Svoju hrabrost su dokazali u stvaranju Domovine, a na nama je da očuvamo njihovu ulogu u društvu i dostojanstvo koje zaslužuju.

Kolektivna nagrada bit će dodijeljena Gradskoj knjižnici Požega. Gradska knjižnica Požega prošle je godine, nakon 175 godina knjižnične djelatnosti, otvorila vrata nove Knjižnice s novim prostorom, novim konceptom rada, programima i uslugama za cijelu zajednicu. U toj povijesnoj godini njezina postojanja pripala joj je i titula „Knjižnica godine”, prestižno priznanje struke koje je plod dugogodišnjeg uloženog truda, planiranja, timskog rada i promišljanja stručnih djelatnika koje je, uz suradnju s arhitektonskom i konzervatorskom strukom te uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i osnivača, Grada Požege, rezultiralo potpunom transformacijom u Knjižnicu 21. stoljeća. Požeška knjižnica svojim je ustrajnim djelovanjem vidljiva i prepoznata u svojoj društvenoj i stručnoj zajednici kao stup odgojno-obrazovne, kulturne i javne djelatnosti. Kao takva prerasla je zidove koji ju okružuju i javnim zagovaranjem, medijskom vidljivošću, djelotvornim radom i u potpori zajednice doživljava potpunu transformaciju: arhitektonsku, koncepcijsku, programsku i tehnološku. Rezultat je to i uspješnog rada, sadržajnih iskoraka, tehnoloških inovacija te intenziviranja programske aktivnosti povećanjem kvalitete i broja knjižničnih programa usmjerenih na čitanje, učenje, jačanje osobnih kulturnih, duhovnih i demokratskih potencijala i implementacije suvremene tehnologije što, uz višefunkcionalni, suvremeno opremljen i uređen prostor, čini Knjižnicu važnim čimbenikom u životu zajednice i mjestom kvalitetnog provođenja slobodnog vremena za građane svih dobnih skupina i interesa.