U ožujku ove godine održan je inicijalni sastanak posvećen pripremi Požeškog leksikona povodom 800. obljetnice prvog poznatog pisanog spomena Požege. Izdanje bi svjetlo dana trebalo ugledati do kraja 2027. godine, u godini velikog jubileja.
Iza Požeškog leksikona stoji Grad Požega, koji je postavio Gradski muzej Požega glavnim koordinatorom programa obilježavanja obljetnice. Jedan od nakladnika Požeškog leksikona stoga je i Gradski muzej, čija je ravnateljica Ljiljana Marić, ujedno i glavna urednica leksikona, danas bila gošća u emisiji Radija Vallis Aurea.
„Prvi i jedini Požeški leksikon izišao je prije 49 godina, povodom 750. obljetnice prvog pisanog spomena grada Požege. Ovo je idealna prilika za objavljivanje novog leksikona. O njemu se govori već jako dugo, možda i dvadesetak godina, a mi smo učinili taj korak i krenuli u realizaciju. Neosporno je da Požega i Požeška kotlina zaslužuju sustavnu, znanstveno utemeljenu i metodološki jasnu enciklopedijsku obradu, a prvi korak prema tome svakako je leksikon. On je zamišljen kao znanstveno-stručna publikacija koja na jednom mjestu okuplja i obrađuje osobe, institucije, geografske pojmove, događaje i tematske cjeline trajno povezane s Požegom i Požeškom kotlinom. Leksikon će nastojati pružiti uravnotežen i pouzdan prikaz povijesnog razvoja, društvenih procesa i kulturnog identiteta Požeštine“, rekla je ravnateljica Marić.
U tu svrhu odlučili su potražiti stručnu pomoć u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža.
„Prije četiri mjeseca bili smo na sastanku s Brunom Kragićem, glavnim ravnateljem Zavoda, i Filipom Hameršakom, ravnateljem Zavoda. Izložili smo im svoju ideju, nakon čega su pristali pomoći u stručnom dijelu i savjetovanju te održati radionicu za autore i urednike. Nakon četiri mjeseca to se prošlog tjedna i ostvarilo. Uvjet je bio da izradimo abecedarij, okupimo suradnike, autore i sektorske urednike te pripremimo upute i kriterije. Sve je to trebalo učiniti u kratkom roku, ali zaista je napravljeno jako puno. Glavni ravnatelj obećao je da će, kada sve završimo, prije tiska pregledati cijeli leksikon kao supervizor i provjeriti je li sve napravljeno prema pravilima struke“, dodaje Marić.
Već nakon prvog sastanka krenulo se u realizaciju projekta. Grad Požega, kao nositelj projekta, jedan je od nakladnika, a posebno je važno što je i Leksikografski zavod Miroslav Krleža pristao biti nakladnik. U projekt su uključeni i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Institut za povijest umjetnosti, Ekonomski institut Zagreb, Fakultet turizma i ruralnog razvoja u Požegi, Gradski muzej Požega i Državni arhiv u Požegi, dok su sve općine i gradovi s područja Požeške kotline pružili svesrdnu pomoć, kao i Požeško-slavonska županija.
Uz najuže uredništvo, leksikon ima i 30 sektorskih urednika, oko 60 recenzenata te više od 200 autora, a vjeruje se da će ih biti i više. Abecedarij se i dalje nadopunjuje novim prijedlozima. Već sada sadrži oko 1.200 pojmova, a u konačnici se očekuje njih oko 1.400.
„Riječ je o vrlo opsežnom poslu koordinacije, a Leksikografski zavod naglasio je da treba upregnuti sve snage kako bi leksikon u roku koji smo predvidjeli, odnosno do kraja 2027. godine, zaista bio tiskan. Drago nam je što su se javili autori iz stotinjak institucija iz Hrvatske i 17 zemalja svijeta – od Harvarda, Oxforda, NASA-e, Instituta Max Planck do Sveučilišta u Pekingu... To nam je velik poticaj. Uz Hrvate, priključio se i velik broj stranih autora koji imaju neku poveznicu s našim krajem. Stručna pomoć Leksikografskog zavoda veliki je vjetar u leđa svima nama u najužem uredništvu“, zaključila je ravnateljica Ljiljana Marić.
Ostaje nam poželjeti da u svom naumu uspiju te da ova generacija Požežanki i Požežana, kao i stanovnika cijele Požeške kotline, ostavi iza sebe monumentalno djelo za generacije koje dolaze.
Izvor: RVA